Limeni doboš
Limeni doboš
Limeni doboš Güntera Grassa, iznimno umjetničko djelo, jedan je od najvećih romana dvadesetog stoljeća. Spoj je bildungsromana, memoara, alegorije, groteske, čistog sanjarenja i najpotpunije definira eru u svoj njezinoj raskoši i katastrofama – raspoloženje, atmosferu, manije, tokove, struje i povijest.
Priča tridesetogodišnjeg Oskara Matzeratha svojevrsna je autobiografija patuljka koji proživljava rođenje i smrt nacističke Njemačke. Oskar je rođen u Danzigu 1924. godine. Sebe opisuje kao osobu čiji je „duhovni razvoj već okončan prilikom rođenja“, a na svoj treći rođendan odlučuje više ne narasti ni pedlja. Istoga dana Oskar dobiva limeni doboš koji postaje sredstvo njegova izražavanja.
Groteskni autsajder svijet promatra odozdo, nemilosrdno sarkastičnim pogledom, te, vješto rukujući svojim limenim dobošem, prepričava događaje iz svog neobičnog života – od duge noćne more nacističkog doba do svojih anarhističkih avantura u poslijeratnoj Njemačkoj. Matzerath pruža duboku, ali urnebesnu perspektivu i njemačke povijesti i ljudskog stanja u modernom svijetu.
O prevoditeljici
Mira Đorđević (Zagreb, 1939.) istaknuta je germanistica i prevoditeljica. Završila je studij njemačkog jezika i književnosti te engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1963. godine. Poslijediplomski studij njemačke književnosti pohađala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je 1967. obranila magistarski rad „Junak poslijeratne kratke priče u njemačkoj književnosti“. Doktorsku disertaciju „Razvitak njemačke radio-drame“ obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine.
Kao asistentica za njemačku književnost započela je rad na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1963. godine. U zvanje docentice izabrana je 1975., izvanredne profesorice 1978., a redovite profesorice 2004. godine. Bila je voditeljica Odsjeka za germanistiku i prodekanica Filozofskog fakulteta. Umirovljena je 2004. godine, ali je u nastavi ostala do 2006.
Bavila se književnom poviješću, teorijom moderne proze i teorijom radio-drame. Književnim prevođenjem počela se aktivno baviti nakon završetka rada na Filozofskom fakultetu. U tom je razdoblju prevela desetak romana moderne njemačke i švicarske književnosti.
U izdanju Buybooka dosad su objavljeni njezini prijevodi naslova U vremenima zamirućeg svjetla Eugena Rugea, Jedan čovjek stremi ka vrhu Hansa Fallade, Berlin se nalazi na istoku Nellje Veremej i Možda Esther Katje Petrowskaje.
Đorđević je počasna članica Udruženja prevodilaca BiH i članica PEN-a. Za doprinos posredovanju književnosti njemačkog govornog područja u Bosni i Hercegovini odlikovana je 2004. godine Ukazom predsjednika Republike Austrije Austrijskim križem časti za znanost i umjetnost prvog reda. Živi i radi u Sarajevu.
Ova knjiga dio je projekta „Od jedne pandemije do druge: 100 godina europske književnosti u 10 knjiga“. Projekt je ostvaren uz financijsku podršku Europske komisije. Knjige odražavaju isključivo stavove autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu informacija sadržanih u knjigama.
Izdavač
BuybookNije moguće učitati dostupnost
Očekivana isporuka: 5—7 radnih dana.
Podijeli

Grass Günter
Gunter Grass (1927–2015) bio je jedan od najznačajnijih suvremenih njemačkih književnika. Studirao je kiparstvo i grafiku u Dusseldorfu i Berlinu, a zatim se kao romanopisac, pjesnik i dramatičar posvetio književnosti. Već je prvim romanom postao izaslanik njemačke generacije koja je odrasla u nacističkoj eri i preživjela rat, a njegov Limeni doboš proglašen je jednim od najvećih djela moderne poslijeratne njemačke literature i ključnim tekstom europskog magijskog realizma. To je prva knjiga Danziške trilogije koju upotpunjuju Mačka i miš i Pasje godine. Kako je Grass bio aktivni pristaša Socijaldemokratske partije Njemačke njegova djela imaju ljevičarsku političku dimenziju. Svoj rad vezivao je za aktualnu politiku, a politička mišljenja javno je iznosio. Među njegova značajna djela ubrajaju se i Lumbur, Štakorica, Moje stoljeće, Zloguke žabe, Široko polje, Korakom raka, te autobiografija Dok ljuštim luk. Švedska akademija dodijelila mu je 1999. godine Nobelovu nagradu za književnost, hvaleći ga kao pisca čije “šaljive crne pripovijesti prikazuju zaboravljeno lice povijesti”.
