Pismo za puk i gospodu
Pismo za puk i gospodu
Knjiga o bosančici kao živom pismu svakodnevice – od srednjovjekovnih natpisa i begovskih pisama do matičnih i trgovačkih knjiga.
U knjizi Pismo za puk i gospodu: Prilozi proučavanju bosančice Stipo Manđeralo istražuje višestoljetnu uporabu bosančice, posebne inačice ćirilice koja je bila raširena u Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima. Posebnu pozornost posvećuje livanjskom području, svojem zavičaju, gdje se bosančica stoljećima koristila među različitim društvenim slojevima i vjerskim zajednicama.
Na temelju sačuvanih nadgrobnih natpisa, pisama osmanskih velikaša, franjevačkih i glagoljaških zapisa, matičnih knjiga, trgovačke korespondencije i drugih dokumenata, Manđeralo pokazuje da bosančica nije bila samo pismo dvorskih kancelarija i obrazovanih elita. Njome su se služili velikaši, fratri, svećenici, trgovci, obrtnici i obični ljudi, pa je bila duboko ukorijenjena u svakodnevni život.
Knjigu čini pet ranije objavljenih rasprava koje zajedno tvore pregled bosaničke baštine, osobito one livanjskoga kraja, od srednjega vijeka do 19. stoljeća. Pismo za puk i gospodu vrijedan je doprinos proučavanju povijesti pisma, kulturne baštine Bosne i Hercegovine i složenih dodira različitih tradicija na južnoslavenskom prostoru.
Izdavač
BuybookNije moguće učitati dostupnost
Očekivana isporuka: 5—7 radnih dana.
Podijeli

Stipo Manđeralo
Stipo Manđeralo (Vidoši kraj Livna, 1938.) bosanskohercegovački je književni povjesničar, istraživač i dugogodišnji profesor jezika i književnosti. Gimnaziju je završio u Livnu, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Od 1962. godine do umirovljenja radio je kao profesor u livanjskoj Gimnaziji.
U stručnim i pedagoškim časopisima pisao je o nastavi jezika i književnosti, dok je najveći dio svojega istraživačkog rada posvetio povijesti, kulturnoj baštini i svakodnevnom životu Livna i livanjskoga kraja. Radove je objavljivao u brojnim časopisima i znanstvenim publikacijama, među kojima su Glasnik Zemaljskog muzeja, Hercegovina, Odjek, Svjetlo riječi i Bosna franciscana.
Autor je knjiga Gospodari kamena, Lozićev ilirski san, Kutija za čuvanje vremena, Zlatne ruke, S Vidoške gradine, Livanjski trgovi, Pismo za puk i gospodu i Lučonoše. U svojim djelima sustavno bilježi i čuva povijest livanjskog kraja, stare zanate, lokalne tradicije i pisanu baštinu, osobito bosančicu.
